Kada maškare zavladaju
(Preuzmite pozivnicu za izložbu u PDF formatu)
Na širokom prostoru Evrope i Balkana u periodu promene godišnjih doba – od zimskog do letnjeg
solsticija vreme je kada treba umilostiviti zle sile i osigurati plodnost useva i blaga, ali i potvrditi
ujedinjenost zajednice ljudi. To je period kada kreću obredne povorke, igrajući i pevajući, i uspostavljaju
ravnotežu u prirodi utičući na prirodu svojom pesmom i igrom.
Pri tako važnim prilikama idu povorke koledara, vučara, babara, džemalara, zvončara, tu su i kukeri, čarojice, eškari, babugeri, vasiličari, surovaračkari, lesnici, starci, dedovi, kao i lazarice, kraljice, dodole,
peperude, peperuge, prporuše... Povorke sa akterima tačno određenih funkcija pevaju pesme specijalno
namenjene i sačuvane za tu priliku.
Tekstovi njihovih molbenih pesama sežu u davnu prošlost, a njihovu starost potkrepljuje jednostavnost
melodije i ritma. Maskirani učesnik povorke obraća se božanstvima - umilostivljuje ih, zaklinje na pomoć,
stiče njihovu moć pod maskom, govori njihovim glasom (peva ili svira), uspostavlja most do onostranog,
nadzemaljskog.
Strukturalno – morfološki obredne povorke i njihov muzički model obiluju opozicijama kojima je
kultura podarila simboliku. U zavisnosti od vremena kada se izvode one su zimske i letnje, izvode se u
toku dana ili noći, izvode ih žene ili muškarci, pripadaju zemljoradničkoj ili stočarskoj sredini, izvode se u
tačno (ili okvirno) određeno vreme ili su „bezvremene“ - kada se ukaže potreba. Po mestu gde se izvode
to je ophod oko najudaljenijih tačaka atara ili sredselo, kuća ili dvorište, kao i potreba ulaska u kuću ili
njegova zabrana; zatim, da li je to šetnja, hod ili igra, krupnim ili sitnim koracima, „duga“ ili „kratka“ igra,
sa ili bez rekvizita, gde je igra u domenu principa delegacije ili participacije svih članova zajednice, istih
ili različitih funkcija u povorci, uz prisutnost maski, svečane odeće ili nagosti, sa dramskim elementima
ili bez njih, uz pratnju instrumenata ili čisto vokalna…
Obredne povorke uspele su da sačuvaju i prenesu obrednu muziku, pesmu i igru, iz duboke starine do
naših dana.
Dragana Miloradović-Nikolić,
dipl. etnolog, arhivist,
Istorijski arhiv Požarevac