Razotkrivanje bogatog i raznovrsnog sadržaja ličnih fondova i zbirki jeste prilika za upoznavanje izuzetne vrednosti njihovih stvaralaca, ali i mogućnost za buduća istraživanja i stvaranje naučnih i kulturnih dela. Na promociji ovog izdanja govorili su dr Jasmina Nikolić, direktorka Istorijskog arhiva Požarevac, Slavica Solomun, arhivski savetnik Državnog arhiva Srbije, Nataša Milošević Dulić i dr Dragana Miloradović, u ime grupe autora.
Nakon predstavljanja knjige, viši kustos Narodnog muzeja Požarevac Marina Radosavljević govorila je o zbirci umetničkih dela i predmeta Miodraga Markovića, namesnika kulture i dobročinstva.
Pogledajte nekoliko fotografija sa promocije knjige u Požarevcu.
Pogledajte poster za promociju knjige.
Pogledajte TV-prilog SAT TV Požarevac.
Izložbu u Kulturnom centru Srbije u Pekingu svečano je otvorila ambasadorka Republike Srbije u Narodnoj Republici Kini Nj.E. Maja Stefanović, a zvanicama su se obratile direktorka Kulturnog centra Srbije „Ivo Andrić“ u Pekingu Tatjana Soldat i direktorka Istorijskog arhiva Požarevac dr Jasmina Nikolić.
Autorke izložbe i kataloga dr Jasmina Nikolić i dr Dragana Miloradović nastojale su da, osim kineskoj publici najpoznatijih filmova „Valter brani Sarajevo“ i „Most“, posetiocima prikažu i poster prvog Batinog filma „Pesma sa Kumbare“ i postere brojnih drugih ostvarenja u kojima je igrao „Tri“, „Vlak bez voznog reda“, „Kozara“, „Diverzanti“, „Breza“..., zatim, postere jugoslovenskog kandidata za Oskara i dobitnika Gran-pri u Kanu 1967. godine filma „Skupljači perja“, čuvenog predstavnika crnog talasa „Kad budem mrtav i beo“ i postere partizanskih filmova „Bitka na Neretvi“, „Devojački most“, „Bombaši“ i dr.
Svečanom otvaranju izložbe prisustvovali su ambasadorka Republike Srbije u NR Kini Nj.E. Maja Stefanović, ambasador Bosne i Hercegovine u NR Kini Nj.E. Siniša Berjan, izaslanik odbrane MO RS u NR Kini kbb Slobodan Novaković, predstavnici diplomatskog kora, predstavnici Kulturnih centara Japana i Rumunije, nekadašnji ambasador NR Kine u Republici Srbiji Li Man Čang, profesorka na Univerzitetu za film u Pekingu Sun Hongyun, predstavnici Kineske Kinoteke, predstavnici kineskih državnih kompanija „China construction“, „CRBC“, „Yihai“, predstavnici kineskih medijskih kuća CCTV, CGNT, CICN, Guangming ribao, diplomatskog magazina Lokwee i drugi ugledni gosti. Izložba u Kulturnom centru Srbije „Ivo Andrić“ u Pekingu biće otvorena za posetioce do 30. septembra 2023. godine.
Pogledajte video-prilog sa otvaranja izložbe u Pekingu.
Pogledajte poster izložbe Peking.
Pogledajte fotografije sa otvaranja izložbe u Pekingu.
Više o otvaranju izložbe u Pekingu pogledajte ovde.
Gradonačelnik Saša Pavlović ukazao je na značaj izuzetnih rezultata Istorijskog arhiva Požarevac, koji predstavlja ponos Grada, i podsetio na izložbe, izdavačku delatnost, promocije, predavanja i saradnju Arhiva sa renomiranim institucijama u zemlji i inostranstvu. Direktor Državnog arhiva Srbije dr Miroslav Perišić govorio je o značaju arhiva i arhivistike za svaku državu, narod, pojedinca, naglasivši da pamćenje čuvano u istorijskim arhivima ima neizmernu snagu, čiji je značajan deo Istorijski arhiv Požarevac.
Direktorka Istorijskog arhiva Požarevac dr Jasmina Nikolić istakla je da „svi mi i oni koji dolaze posle nas, ukorenjuju smisao sopstvenog života i života naše zajednice na kulturnom identitetu koji traje vekovima. Korene sećanja, koje kroz arhivsku građu svakodnevno prikupljamo, obrađujemo i čuvamo, i o kojima svedočimo izlazeći istinama na svetlo naših dana, svedočimo i o teškim danima naše istorije i o slavnim događajima koji su ugrađeni u identitet naše državnosti“.
Događaju su prisustvovali predstavnici Ministarstva odbrane i Vojske Srbije, Ministarstva unutrašnjih poslova, Ministarstva pravde, Ministarstva prosvete, Braničevskog upravnog okruga, Grada Požarevca, Opština Veliko Gradište i Malo Crniće, Eparhije Braničevske SPC, Kriminalističko-policijskog univerziteta, Istorijskog instituta SANU Beograd, Instituta za noviju istoriju Srbije, Međunarodnog instituta za istraživanje katastrofa u Beogradu, Međunarodnog centra za arhivska istraživanja ICARUS Hrvatska i EURBICA, Državnog arhiva Srbije, Državnog arhiva Bosne i Hercegovine, Državnog arhiva Severne Makedonije, Arhiva Jugoslavije, Vojnog arhiva, Narodne biblioteke Srbije, Arhiva Vojvodine, direktori arhiva i muzeja u Srbiji sa saradnicima, direktori javnih preduzeća, javnih ustanova, osnovnih i srednjih škola, privrednih organizacija, mediji i drugi gosti.
U čast jubileja, Istorijski arhiv Požarevac publikovao je posebno izdanje „Bibliografija časopisa Zapisi – Godišnjak Istorijskog arhiva Požarevac, 2012-2022“, brošuru „Ekspresije prošlosti – kalendar kroz arhivalije meseca“, reklamno-propagandni flajer „Fond Stara i retka knjiga 1752-1864“ i set arhivskih fotografija sa kalendarom „Putujte sa nama kroz vreme – mi čuvamo istoriju – 75 godina sa vama“.
Više o događaju pročitajte ovde.
Pogledajte fotografije sa svečanosti.
Pogledajte tv-prilog SAT TV Požarevac.
DOBRODOŠLI U ISTORIJSKI ARHIV POŽAREVAC
Istorijski arhiv Požarevac, osnovan 1948. godine, je ustanova kulture koja obavlja delatnost zaštite arhivske gradje kao kulturne baštine od posebnog društvenog značaja na području Braničevskog okruga - grad Požarevac i opštine Veliko Gradište, Golubac, Malo Crniće, Žabari, Žagubica, Kučevo i Petrovac na Mlavi. U arhivskim depoima trajno se čuva 645 arhivskih fondova i zbirki, u količini od oko 5.200 m/1 arhivske gradje, iz perioda od 17. do 20. veka. Već sedamdeset tri godine Arhiv sakuplja ove neme a rečite svedoke vekova i čuva u amanet onih koji se još nisu rodili.
Pogledajte brošuru „Upoznajte Istorijski arhiv Požarevac“
Istorijski arhiv Požarevac je član
Međunarodnog arhivskog saveta (ICA) sa sedištem u Parizu od 2010. |
Istorijski arhiv Požarevac je član
Međunarodnog centra za arhivska istraživanja sa sedištem |
|
![]() |
![]() |
![]() |
arhivskih fondova i zbirki |
bibliotečkih jedinica |
izdatih publikacija |
![]() |
![]() |
![]() |
premijera izložbi |
organizovanih izložbi |
virtuelnih izložbi |
—————————————————
IZLOŽBA NA OTVORENOM
– U DVORIŠNOM KOMPLEKSU
ISTORIJSKOG ARHIVA POŽAREVAC
Izložba na otvorenom „Moda u Požarevcu 1880-1929 – susret Istoka i Zapada“, iz vizure promena u kostimu, prezentuje promene koje su se dešavale u društvu u vremenu najznačajnijih događaja na prelazu 19. u 20. vek. Fotografije dece, žena i muškaraca prate kostim od narodnog, građanskog do modnog kostima u godinama posle Velikog rata. Izložba oslikava istorijske, političke, ekonomske i društvene prilike, procese modernizacije i evropeizacije Srbije. Kostim reprezentuje estetske vrednosti, ali `tiho` govori i o socijalnoj, ekonomskoj i kulturnoj poziciji osobe koja ga nosi.
Autorka izložbe i pratećeg štampanog materijala je dr Dragana Miloradović, etnolog-antropolog i arhivski savetnik Istorijskog arhiva Požarevac, koja je prezentovanim arhivskim fotografijama progovorila o modi preko koje vidimo put Srbije od Istoka ka Zapadu – stvaranje nezavisne Kneževine i Kraljevine, čujemo `eho` patrijarhalnog društva u uzavrelim modernizacijskim procesima.
Izabrali smo najlepše fotografije iz 19 i 20. veka iz zbirki Istorijskog arhiva Požarevac.
Izložbu, štampani katalog, reklamno-propagandni flajer izložbe, poster i lepezu, možete preuzeti na stranicama Korisnici/Projekti Istorijskog arhiva Požarevac, Korisnici/Reklamno-propagandni materijal Istorijskog arhiva Požarevac, Korisnici/Turistički flajeri, Izdavačka delatnost i Izložbe.
————————————————
DVANAEST GODINA PRED VAMA
ČASOPIS „ZAPISI - GODIŠNJAK
ISTORIJSKOG ARHIVA POŽAREVAC“
Časopis „Zapisi – Godišnjak Istorijskog arhiva Požarevac“ izlazi redovno deset godina, uspešno promovišući arhivističku teoriju i praksu, kao i postulate društvenih i humanističkih nauka. Izlaženje našeg časopisa vidimo kao deo šireg procesa otvaranja domaće nauke i uspostavljanja kvalitetnije komunikacije i razmene vrednosti i rezultata stručnog i naučnog rada. Časopis je važan činilac u ovom vremenu, ali i u vremenu koje je pred nama. On je, sa jedne strane, usmeren prema prošlosti, da bi arhivski dokumenti bili njen autentični tumač i zaštitinik, a sa druge strane i prema sadašnjosti, gde će svojim sadržajima pomoći menjanju odnosa prema dokumentu, u najširem smislu te reči. Časopis služi kao dijalog sa prošlošću, ali i sa vremenom koje dolazi. Okupljajući veliki broj saradnika tokom deset godina – 178 iz deset država (Srbije, Ruske Federacije, Italije, Grčke, Bugarske, Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine / Republike Srpske, Crne Gore, Severne Makedonije) - do sada je široj stručnoj i naučnoj, domaćoj i inostranoj javnosti, predstavio tristapedesetjedan (351) članak iz oblasti arhivistike, istoriografije, etnologije, antropologije, bibliotekarstva, kulturologije, informatike, metodologije i dr, dostupnih kako u štampanom tako i u elektronskom obliku
Tokom perioda postojanja i redovnog izlaženja našeg časopisa, podignuta je svest sredine o značaju i ulozi arhiva kao institucija i arhivske građe kao kulturnog dobra, dat je doprinos negovanju nacionalne, regionalne i gradske kulturne tradicije, kao i doprinos većoj prepoznatljivosti identiteta grada, države i regiona. Tako je časopis, svojom solidnom reputacijom u javnosti, postao brend našeg Arhiva, grada, države i regiona. Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Republike Srbije je u 2021. godini, časopisu „Zapisi – Godišnjak Istorijskog arhiva Požarevac“, dodelilo kategoriju M 51 – vrhunski časopis nacionalnog značaja.
Idejni tvorac, pokretač, osnivač i prvi glavni i odgovorni urednik ovog časopisa je dr Jasmina Nikolić.
Redakcija: dr Jasmina Nikolić (Istorijski arhiv Požarevac), prof.dr Radovan Radovanović (Kriminalističko-policijski univerzitet Beograd), prof. dr Ivana Krstić Mistridželović (Kriminalističko-policijski univerzitet Beograd), prof.dr Aleksandar Rastović (Istorijski institut Beograd, )dr Dragana Miloradović (Istorijski arhiv Požarevac), dr Marijana Mraović (Vojni arhiv Ministarstva odbrane Republike Srbije), dr Momčilo Isić (Institut za noviju istoriju Srbije u Beogradu), Nataša Milošević Dulić, sekretar redakcije i tehnički urednik (Istorijski arhiv Požarevac), dr Jasmina Živković (Istorijski arhiv Požarevac) i Slobodanka Cvetković (Istorijski arhiv Požarevac).
Inostrani članovi Redakcije: prof. dr Peter Pavel Klasinc (Slovenija), dr Grasia Tato (Italija), dr Dimitar Atanasov (Bugarska), dr Živana Heđbeli (Hrvatska), dr Jasna Požgan (Hrvatska), dr Bojan Cvelfar (Slovenija), dr Bojan Stojnić (Republika Srpska/BiH), Dmitar Bogeski (Severna Makedonija) i Svetlana Usprcova (Severna Makedonija).
Recenzenti: prof. dr Ivana Krstić Mistridželović, prof. dr Aleksandar Rastović, prof. dr Radovan Radovanović, prof. dr Zlatko Matić, prof. dr Branko Ćupurdija, prof. dr Peter Pavel Klasinc, dr Marijana Mraović, dr Aleksandar Stojanović, dr Mile Bakić, dr Vlatka Lemić.
Uputstvo saradnicima možete preuzeti ovde.
Časopis u PDF-u možete preuzeti na stranici izdavačka delatnost.
U pripremi je dvanaesti broj časopisa „Zapisi – Godišnjak Istorijskog arhiva Požarevac“.
—————————————————
DVANAEST GODINA PRED VAMA
OBAVEZNO POSETITE
STALNU SPOMEN-IZLOŽBU
„DVA VEKA VOJSKE U BRANIČEVU“
Stalna spomen-izložba „Dva veka vojske u Braničevu“ predstavlja pregled vojne istorije, popis najznačajnijih dogadjaja iz života i rada vojnih jedinica u ovom delu Srbije tokom dva veka. Tok istorije ilustrovan je faksimilima dokumenata, fotografijama, mapama, crtežima, spiskovima izginulih ratnika i žrtava ratova, kao i zastavama, oružjem, uniformama, manjim brojem originalnih muzejskih eksponata poput ordenja, medalja i dr.predmeta. Izložbom su obuhvaćeni najvažniji datumi, ličnosti, društvene i političke okolnosti od 1804. godine do današnjih dana. Čitav 19. vek i veći deo 20. veka Srbi su potrošili u ratovima širom Balkana, koje je na svojim plećima nosila hrabra srpska vojska.
Pogledajte video prilog sa svečanog otvaranja
Pogledajte prezentaciju Spomen sobe
Pogledajte video prilog sa svečanog predstavljanja monografije
"Dva veka vojske u Braničevu"
Kroz izložbene panoe putujemo kroz vreme u kome se odvija čitav proces smene različito uniformisanih i naoružanih vojnika. Pratimo razvoj moderne srpske vojske koji je tekao od Marićevića jaruge i ustaničke zakletve, Miloševih soldata, školovanja oficirskog kadra u zemlji i stvaranja oficirskog kora, sticanja nezavisnosti i jačanja moderne knjaževske i kraljevske vojske i kasnije njeno utapanje u kraljevsku jugoslovensku vojsku, kao i stvaranje Jugoslovenske Narodne Armije, do današnje Vojske Srbije.
Informacija za posetioce