Svečano otvaranje započelo je pozdravnim obraćanjem Aleksandra Beljčenka, vršioca dužnosti direktora Ruskog doma u Beogradu, a potom su se brojnim zvanicama obratili direktorka Istorijskog arhiva Požarevac, idejna autorka projekta i koautorka izložbe dr Jasmina Nikolić i direktor Istorijskog instituta SANU Beograd i recenzent izložbe prof. dr Aleksandar Rastović.
Predsednik Skupštine Grada Požarevca dr Srećko Bosić je, otvarajući izložbu, govorio o istorijskoj srpsko-ruskoj vojnoj saradnji, zajedničkim žrtvama i prijateljstvu izgrađenom u bratskoj borbi. Kroz program i izložbu zvanice su vodili Mirjana Stepanović, dr Dragana Miloradović i Nataša Milošević Dulić iz Istorijskog arhiva Požarevac i dr Milorad Đorđević iz Narodnog muzeja Požarevac. Izložba će biti otvorena za posetioce do 22. septembra 2025. U brošuri su zastupljene arhivalije iz fundusa Istorijskog arhiva Požarevac koje su vezane za pojedine ličnosti iz srpske istorije i kulture – Knjaza Miloša Obrenovića, Kneza Mihaila Obrenovića, Kralja Petra I Karađorđevića, Svetozara Markovića, Vasu Pelagića, generala Jovana Dragaševića, Josipa Broza Tita, Milenu Pavlović Barili, Milivoja Živanovića, ali i za događaje iz vremena Drugog srpskog ustanka, Drugog balkanskog rata, Prvog i Drugog svetskog rata i posleratnog perioda izgradnje moderne socijalističke države. Pozdravne reči uputili su komandant Garnizona Požarevac pukovnik Predrag Mitrović i direktorka Istorijskog arhiva Požarevac dr Jasmina Nikolić. Kroz izložbu koja predstavlja pregled najznačajnijih događaja iz života i rada vojnih jedinica u ovom delu Srbije tokom dva veka, posetioce je sproveo major Agatonović. Na kraju, Stručni savet Festivala i „Psihološki centar“ Kostolac uručili su zahvalnice Istorijskom arhivu Požarevac i Komandi Garnizona Požarevac za podršku i saradnju u sprovođenju projekta „Moja Srbija“. Od ukupnog broja radova, 4 priloga obrađuje teme iz oblasti arhivske teorije i prakse, 14 iz oblasti istoriografije, dok 11 priloga donosi prikaze izložbi, novoobjavljenih publikacija, međunarodnih naučnih konferencija i realizovanih programskih aktivnosti institucija. Redakcija je radila u sastavu: dr Jasmina Nikolić, glavni i odgovorni urednik (Istorijski arhiv Požarevac), prof. dr Aleksandar Rastović (Istorijski institut SANU Beograd), prof. dr Ivana Krstić Mistridželović i prof. dr Radovan Radovanović (Kriminalističko-policijski univerzitet Beograd), prof. dr Zlatko Matić (Pravoslavni Bogoslovski fakultet Univerziteta u Beogradu), dr Momčilo Isić (Institut za noviju istoriju Srbije Beograd), dr Marijana Mraović (Vojni arhiv Ministarstva odbrane Republike Srbije), dr Dragana Miloradović i dr Jasmina Živković (Istorijski arhiv Požarevac) i mr Danijela Mrda (Arhiv Bosne i Hercegovine u Sarajevu). Podsećamo, časopis „Zapisi – Godišnjak Istorijskog arhiva Požarevac“ je u kategoriji M51 – vrhunski časopis nacionalnog značaja. Svi do sada objavljeni brojevi časopisa (2012-2024) dostupni su u elektronskom obliku na sajtu Istorijskog arhiva Požarevac – u odeljku Izdavačka delatnost i Digitalizovana izdanja Istorijskog arhiva Požarevac. Brojnim zvanicama iz Požarevca, Beograda, Novog Sada, Vranja, Užica i Smederevske Palanke, obratili su se direktorka Istorijskog arhiva Požarevac, osnivač i glavni i odgovorni urednik časopisa dr Jasmina Nikolić, direktor Istorijskog instituta SANU Beograd i predsednik Upravnog odbora Državnog arhiva Srbije prof. dr Aleksandar Rastović, redovni profesor Kriminalističko-policijskog univerziteta Beograd dr Ivana Krstić Mistridželović i načelnik Vojnog arhiva Ministarstva odbrane Republike Srbije dr Marijana Mraović. U umetničkom delu programa učestvovali su učenici Muzičke škole „Stevan Mokranjac“ iz Požarevca. U saradnji sa Narodnim muzejem Požarevac, za zvanice i goste promocije organizovan je obilazak izložbenih postavki „Šator Požarevačkog mira 1718“ i „Građanski identitet Požarevca krajem 19. i početkom 20. veka – kroz vizuru stambene kulture i načina ukrašavanja enterijera“.
Pogledajte fotografije sa događaja u Etno-parku Tulba.
Pogledajte fotografije sa događaja u Ruskom domu
Pogledajte TV-prilog SAT TV Požarevac.
Pogledajte flajer izložbe.
Pogledajte poster događaja.
Više o događaju u Ruskom domu pročitajte ovde.NAJAVA DOGAĐAJA –
OTVARANJE IZLOŽBE „RATNA SLIKA SRBIJE U DRUGOM SVETSKOM RATU, 1941-1945“, POVODOM 80 GODINA OD POBEDE NAD FAŠIZMOM U DRUGOM SVETSKOM RATU, U VELIKOJ GALERIJI RUSKOG DOMA U BEOGRADU, 9. SEPTEMBRA 2025. U 19 ČASOVA
Pogledajte TV-prilog SAT TV Požarevac. NAJAVA DOGAĐAJA – SEMINAR ZA IMAOCE I STVARAOCE ARHIVSKE GRAĐE I DOKUMENTARNOG MATERIJALA NA TEMU „UPRAVLjANjE DOKUMENTIMA, KLASIČNO I ELEKTRONSKO ARHIVIRANjE – NOVINE, PROPISI, OBAVEZE PRAVNIH LICA I PRAKTIČNA PRIMENA“, U CENTRU ZA KULTURU U POŽAREVCU, 4. SEPTEMBRA 2025.
NOVA PUBLIKACIJA ISTORIJSKOG ARHIVA POŽAREVAC – „EKSPRESIJE PROŠLOSTI - KALENDAR KROZ ARHIVALIJE MESECA, JUL 2023–JUL 2025“
Istorijski arhiv Požarevac obaveštava da je iz štampe izašla naša nova publikacija – „Ekspresije prošlosti – kalendar kroz arhivalije meseca, jul 2023-jul 2025“, koautora dr Dragane Miloradović, dr Jasmine Nikolić, dr Marijane Mraović, Nataše Milošević Dulić, dr Miroljuba Manojlovića i Pavla R.Srdića. Brošura je objavljena u cilju kontinuiranog promovisanja arhivske građe kao kulturnog dobra, u arhivskoj ediciji „Kulturna baština“, pod pokroviteljstvom Grada Požarevca. IZLOŽBENU POSTAVKU „DVA VEKA VOJSKE U BRANIČEVU“ ISTORIJSKOG ARHIVA POŽAREVAC I CENTRA ZA OBUKU KOPNENE VOJSKE POŽAREVAC, ORGANIZOVANO SU POSETILI UČESNICI FESTIVALA PATRIOTSKOG STVARALAŠTVA DECE I MLADIH „MOJA SRBIJA“
Učesnici Festivala patriotskog stvaralaštva dece i mladih „Moja Srbija“ iz Braničevskog i Podunavskog okruga, u organizaciji „Psihološkog centra“ Kostolac, posetili su 4. avgusta 2025. izložbenu postavku Istorijskog arhiva Požarevac i Garnizona Požarevac „Dva veka vojske u Braničevu“, koja se nalazi u kasarni „General Pavle Jurišić Šturm“ u Požarevcu.REDAKCIJA VRHUNSKOG ČASOPISA NACIONALNOG ZNAČAJA „ZAPISI – GODIŠNjAK ISTORIJSKOG ARHIVA POŽAREVAC“ ODRŽANA 30. JULA 2025. U ISTORIJSKOM ARHIVU U POŽAREVCU
U Istorijskom arhivu Požarevac u Požarevcu, 30. jula 2025. održana je sednica međunarodne redakcije vrhunskog časopisa nacionalnog značaja „Zapisi – Godišnjak Istorijskog arhiva Požarevac”, na kojoj je razmatrano, vrednovano i prihvaćeno za objavljivanje u ovogodišnjem 14. broju, 29 radova 31 autora iz 19 institucija iz Republike Srbije, Republike Crne Gore i Bosne i Hercegovine.
OBELEŽEN JUBILEJ – 210 GODINA OD DRUGOG SRPSKOG USTANKA I BOJA NA POŽAREVCU I 77 GODINA POSTOJANJA ISTORIJSKOG ARHIVA POŽAREVAC
Promocijom novih brojeva vrhunskog časopisa nacionalnog značaja „Zapisi – Godišnjak Istorijskog arhiva Požarevac“ i muzičkim programom, u ambijentu Parka Požarevačkog mira i Etno-parka Tulba u Požarevcu, 12. juna 2025. godine, obeleženo je 210 godina od Drugog srpskog ustanka i Boja na Požarevcu i 77 godina postojanja i rada Istorijskog arhiva Požarevac.
Pogledajte TV-prilog SAT TV Požarevac.
Pogledajte poster događaja.
Pogledajte tv-prilog Regionalne SAT-TV Požarevac.
DOBRODOŠLI U ISTORIJSKI ARHIV POŽAREVAC
Istorijski arhiv Požarevac, osnovan 1948. godine, je ustanova kulture koja obavlja delatnost zaštite arhivske gradje kao kulturne baštine od posebnog društvenog značaja na području Braničevskog okruga - grad Požarevac i opštine Veliko Gradište, Golubac, Malo Crniće, Žabari, Žagubica, Kučevo i Petrovac na Mlavi. U arhivskim depoima trajno se čuva 645 arhivskih fondova i zbirki, u količini od oko 5.200 m/1 arhivske gradje, iz perioda od 17. do 20. veka. Već sedamdeset tri godine Arhiv sakuplja ove neme a rečite svedoke vekova i čuva u amanet onih koji se još nisu rodili.
Pogledajte brošuru „Upoznajte Istorijski arhiv Požarevac“
Istorijski arhiv Požarevac je član
Međunarodnog arhivskog saveta (ICA) sa sedištem u Parizu od 2010. |
Istorijski arhiv Požarevac je član
Međunarodnog centra za arhivska istraživanja sa sedištem |
|
![]() |
![]() |
![]() |
arhivskih fondova i zbirki |
bibliotečkih jedinica |
izdatih publikacija |
![]() |
![]() |
![]() |
premijera izložbi |
organizovanih izložbi |
virtuelnih izložbi |
—————————————————
IZLOŽBA NA OTVORENOM
– U DVORIŠNOM KOMPLEKSU
ISTORIJSKOG ARHIVA POŽAREVAC
Tokom nastajanja izbora za izložbu na otvorenom „Kroz odabranu arhivsku građu“, posvećenu jubileju 75 godina od osnivanja i rada Istorijskog arhiva Požarevac, otvorili smo brojne arhivske fondove i zbirke i izabrali fotografije koje „govore više od 1000 reči“. Pružajući vam uvid u delić bogatstva sačuvanih fotografija u fundusu Istorijskog arhiva Požarevac sačinili smo pogled kroz svojevrsni kaleidoskop - vremeplov kroz događanja u varoši - gradu Požarevcu u periodu od 1880. do 1980. godine - tu su fotografije Tita u Požarevcu i Kostolcu, omladinskih radnih akcija, Grka u Požarevcu, glumačkog barda Milivoja Živanovića u Požarevcu, Požarevačkih ulica i starih kafana, saobraćaja, sporta i muzike, Požarevačkih pijaca i vašara, praznika, izleta i slava....
Autori izložbe i pratećeg štampanog kataloga su dr Dragana Miloradović, Mirjana Stepanović, Nataša Milošević Dulić, Milan Stanković, dr Jasmina Nikolić i Dragana Jovanović. Izložba i prateći štampani materijal realizovan je pod pokroviteljstvom Grada Požarevca i nalazi se na turističkoj mapi Grada. Izložbu možete posetiti svakog radnog dana od 8.00 do 15.30 časova.
————————————————
ČETRNAEST GODINA PRED VAMA
ČASOPIS „ZAPISI - GODIŠNJAK
ISTORIJSKOG ARHIVA POŽAREVAC“
Pogledajte Listu autora časopisa
Pogledajte Listu recenzenata časopisa
Časopis „Zapisi – Godišnjak Istorijskog arhiva Požarevac“ izlazi redovno četrnaest godina, uspešno promovišući arhivističku teoriju i praksu, kao i postulate društvenih i humanističkih nauka. Izlaženje našeg časopisa vidimo kao deo šireg procesa otvaranja domaće nauke i uspostavljanja kvalitetnije komunikacije i razmene vrednosti i rezultata stručnog i naučnog rada. Časopis je važan činilac u ovom vremenu, ali i u vremenu koje je pred nama. On je, sa jedne strane, usmeren prema prošlosti, da bi arhivski dokumenti bili njen autentični tumač i zaštitinik, a sa druge strane i prema sadašnjosti, gde će svojim sadržajima pomoći menjanju odnosa prema dokumentu, u najširem smislu te reči. Časopis služi kao dijalog sa prošlošću, ali i sa vremenom koje dolazi. Podsećamo da smo tokom prethodnih trinaest godina, oko našeg časopisa okupili 180 autora iz 82 institucije iz 10 evropskih država, i široj domaćoj i međunarodnoj javnosti predstavili 423 članaka iz različitih naučnih oblasti u 13 brojeva, dostupnih kako u štampanom tako i u elektronskom obliku. Preovladavali su radovi iz oblasti istoriografije i arhivistike - tako je u celini Istoriografija ukupno objavljeno 141, a u celini Arhivistika 100 priloga. U tematskoj celini Iz rada arhiva ukupno je objavljeno 56 prilog, u Međunarodna arhivska i kulturna saradnja 37, dok je u celini Prikazi i rasprave publikovano ukupno 63 priloga.
Tokom perioda postojanja i redovnog izlaženja našeg časopisa, podignuta je svest sredine o značaju i ulozi arhiva kao institucija i arhivske građe kao kulturnog dobra, dat je doprinos negovanju nacionalne, regionalne i gradske kulturne tradicije, kao i doprinos većoj prepoznatljivosti identiteta grada, države i regiona. Tako je časopis, svojom solidnom reputacijom u javnosti, postao brend našeg Arhiva, grada, države i regiona. Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Republike Srbije je u 2021. godini, časopisu „Zapisi – Godišnjak Istorijskog arhiva Požarevac“, dodelilo kategoriju M 51 – vrhunski časopis nacionalnog značaja.
Idejni tvorac, pokretač, osnivač i prvi glavni i odgovorni urednik ovog časopisa je dr Jasmina Nikolić.
REDAKCIJA: dr Jasmina Nikolić (Istorijski arhiv Požarevac), prof. dr Ivana Krstić Mistridželović (Kriminalističko-policijski univerzitet Beograd), prof. dr Aleksandar Rastović (Istorijski institut SANU Beograd), prof. dr Radovan Radovanović (Kriminalističko-policijski univerzitet Beograd), prof. dr Zlatko Matić (Pravoslavni bogoslovski fakultet u Beogradu), dr Miroslav Perišić (Državni arhiv Srbije u Beogradu), dr Momčilo Isić (Institut za noviju istoriju Srbije u Beogradu), dr Marijana Mraović (Vojni arhiv Ministarstva odbrane Republike Srbije) i dr Dragana Miloradović, dr Jasmina Živković, Nataša Milošević Dulić (sekretar redakcije), Slobodanka Cvetković iz Istorijskog arhiva Požarevac.
INOSTRANI ČLANOVI REDAKCIJE: prof. dr Peter Pavel Klasinc (Slovenija), doc. dr Vlatka Lemić (Hrvatska), dr Grasia Tato (Italija), dr Dimitar Atanasov (Bugarska), dr Živana Heđbeli (Hrvatska), dr Jasna Požgan (Hrvatska), dr Bojan Stojnić (Republika Srpska/Bosna i Hercegovina), mr Danijela Mrda (Bosna i Hercegovina), mr Dmitar Bogeski (Severna Makedonija) i Svetlana Usprcova (Severna Makedonija).
RECENZENTI: prof. dr Ivana Krstić Mistridželović, prof. dr Aleksandar Rastović, prof. dr Radovan Radovanović, prof. dr Zlatko Matić, prof. dr Peter Pavel Klasinc, dr Marijana Mraović, dr Aleksandar Stojanović, dr Vlatka Lemić, dr Mile Bakić.
UPUTSTVO AUTORIMA I PRAVILA ZA NAVOĐENjE MOŽETE PREUZETI OVDE: ĆIRILICA, LATINICA, ENGLESKI.
Časopis u PDF-u možete preuzeti na stranici izdavačka delatnost.
U pripremi je petnaesti broj časopisa „Zapisi – Godišnjak Istorijskog arhiva Požarevac“.
—————————————————
ČETRNAEST GODINA PRED VAMA
OBAVEZNO POSETITE
STALNU SPOMEN-IZLOŽBU
„DVA VEKA VOJSKE U BRANIČEVU“
Stalna spomen-izložba „Dva veka vojske u Braničevu“ predstavlja pregled vojne istorije, popis najznačajnijih dogadjaja iz života i rada vojnih jedinica u ovom delu Srbije tokom dva veka. Tok istorije ilustrovan je faksimilima dokumenata, fotografijama, mapama, crtežima, spiskovima izginulih ratnika i žrtava ratova, kao i zastavama, oružjem, uniformama, manjim brojem originalnih muzejskih eksponata poput ordenja, medalja i dr.predmeta. Izložbom su obuhvaćeni najvažniji datumi, ličnosti, društvene i političke okolnosti od 1804. godine do današnjih dana. Čitav 19. vek i veći deo 20. veka Srbi su potrošili u ratovima širom Balkana, koje je na svojim plećima nosila hrabra srpska vojska.
Pogledajte video prilog sa svečanog otvaranja
Pogledajte prezentaciju Spomen sobe
Pogledajte video prilog sa svečanog predstavljanja monografije
"Dva veka vojske u Braničevu"
Kroz izložbene panoe putujemo kroz vreme u kome se odvija čitav proces smene različito uniformisanih i naoružanih vojnika. Pratimo razvoj moderne srpske vojske koji je tekao od Marićevića jaruge i ustaničke zakletve, Miloševih soldata, školovanja oficirskog kadra u zemlji i stvaranja oficirskog kora, sticanja nezavisnosti i jačanja moderne knjaževske i kraljevske vojske i kasnije njeno utapanje u kraljevsku jugoslovensku vojsku, kao i stvaranje Jugoslovenske Narodne Armije, do današnje Vojske Srbije.
Informacija za posetioce