Autori mogu slati svoje prijave i radove za četrnaesti broj
časopisa na
info@arhivpozarevac.org.rs ili natasamilosevicdulic
@arhivpozarevac.org.rs Prilozi se mogu slati do 15. juna 2025. godine. Molimo autore članaka da obavezno konsultuju web stranu Istorijskog arhiva Požarevac
www.arhivpozarevac.org.rs
gde će moći da pronađu smernice za pisanje radova i elektronske verzije prethodnih brojeva časopisa.
Izložbu „Ratna slika Srbije u Drugom svetskom ratu“ u Negotinu svečano je otvorio predsednik Skupštine Grada Požarevca prim. dr Srećko Bosić. Zvanicama su se obratili direktorka Istorijskog arhiva Požarevac i autorka projekta dr Jasmina Nikolić, direktor Istorijskog arhiva Negotin Nenad Vojinović, direktorka Muzeja Krajine Vesna Stanković i koautorka izložbe dr Dragana Miloradović, u ime grupe autora.
Izložba će biti otvorena za posetioce Negotinske krajine do 1. marta 2025.
Pogledajte nekoliko fotografija sa otvaranja izložbe u Negotinu.
Pogledajte prilog TV Trans Negotin.
Pogledajte flajer izložbe.
U okviru brošure, a u cilju kontinuiranog promovisanja arhivske građe kao kulturne baštine i Arhiva kao institucije, predstavljene su arhivalije iz fundusa Istorijskog arhiva Požarevac koje su vizuelno ili sadržajno posebno zanimljive a odnose se na porodicu Ignjata Bajlonija u Srbiji, 1861-1943. godine. Reprodukcije dokumenata prati tekst autora. Brošura je dostupna u elektronskom obliku na strani Izdavačka delatnost/Kulturna baština.
Dokumenta svedoče o poginulim, nestalim, ranjenim i zarobljenim građanima i pripadnicima jedinica Vojske Kraljevine Srbije sa teritorije Požarevačkog (Braničevskog) okruga u balkanskim ratovima i u Prvom svetskom ratu, što je od velikog značaja imajući u vidu činjenicu da je Požarevački (Braničevski) okrug tokom ovog ratnog perioda bio jedno od najvećih stradalačkih područja koje je podnelo veliki broj žrtava za oslobođenje i očuvanje srpskog identiteta.
O značaju vaspitno-obrazovne aktivnosti govorile su dr Dragana Miloradović, arhivski savetnik i Nataša Nikolić Gajić, pomoćnik direktora škole.
Pogledajte TV prilog SAT TV o „Avanturi u Arhivu5“.
Pogledajte poster „Avantura u Arhivu 5“
Uz razgledanje stalnih izložbi „Kroz odabranu arhivsku građu 1880-1980 “ i „Požarevac na starim fotografijama“, deca su postavljala brojna pitanja o životu u starom Požarevcu, na koje su im odgovarale arhivski savetnik dr Dragana Miloradović i Nataša Milošević Dulić.
Realizatori okruglog stola iz Srbije bile su dr Jasmina Živković izIstorijskog arhiva Požarevac na temu „Od papira do e-arhivske građe: stručna arhivistička promišljanja i dileme“ i Vesna Milanović iz Opštinske uprave Veliko Gradište na temu „Elektronska državna pisarnica – praktična primena u organima uprave na primeru opštine Veliko Gradište“.Realizatori iz Slovenije bili su dr Miroslav Novak i Gordana Šövegeš Lipovšek iz Pokrajinskog arhiva Maribor na teme„Upravljanje z e-dokumentacijo v sistemuKrpan“ i „Predstavitev zajemanja in obravnavanja elektronskega dokumenta v dokumentnem sistemu Krpan“.
DOBRODOŠLI U ISTORIJSKI ARHIV POŽAREVAC
Istorijski arhiv Požarevac, osnovan 1948. godine, je ustanova kulture koja obavlja delatnost zaštite arhivske gradje kao kulturne baštine od posebnog društvenog značaja na području Braničevskog okruga - grad Požarevac i opštine Veliko Gradište, Golubac, Malo Crniće, Žabari, Žagubica, Kučevo i Petrovac na Mlavi. U arhivskim depoima trajno se čuva 645 arhivskih fondova i zbirki, u količini od oko 5.200 m/1 arhivske gradje, iz perioda od 17. do 20. veka. Već sedamdeset tri godine Arhiv sakuplja ove neme a rečite svedoke vekova i čuva u amanet onih koji se još nisu rodili.
Pogledajte brošuru „Upoznajte Istorijski arhiv Požarevac“
Istorijski arhiv Požarevac je član
Međunarodnog arhivskog saveta (ICA) sa sedištem u Parizu od 2010. |
Istorijski arhiv Požarevac je član
Međunarodnog centra za arhivska istraživanja sa sedištem |
|
![]() |
![]() |
![]() |
arhivskih fondova i zbirki |
bibliotečkih jedinica |
izdatih publikacija |
![]() |
![]() |
![]() |
premijera izložbi |
organizovanih izložbi |
virtuelnih izložbi |
—————————————————
IZLOŽBA NA OTVORENOM
– U DVORIŠNOM KOMPLEKSU
ISTORIJSKOG ARHIVA POŽAREVAC
Tokom nastajanja izbora za izložbu na otvorenom „Kroz odabranu arhivsku građu“, posvećenu jubileju 75 godina od osnivanja i rada Istorijskog arhiva Požarevac, otvorili smo brojne arhivske fondove i zbirke i izabrali fotografije koje „govore više od 1000 reči“. Pružajući vam uvid u delić bogatstva sačuvanih fotografija u fundusu Istorijskog arhiva Požarevac sačinili smo pogled kroz svojevrsni kaleidoskop - vremeplov kroz događanja u varoši - gradu Požarevcu u periodu od 1880. do 1980. godine - tu su fotografije Tita u Požarevcu i Kostolcu, omladinskih radnih akcija, Grka u Požarevcu, glumačkog barda Milivoja Živanovića u Požarevcu, Požarevačkih ulica i starih kafana, saobraćaja, sporta i muzike, Požarevačkih pijaca i vašara, praznika, izleta i slava....
Autori izložbe i pratećeg štampanog kataloga su dr Dragana Miloradović, Mirjana Stepanović, Nataša Milošević Dulić, Milan Stanković, dr Jasmina Nikolić i Dragana Jovanović. Izložba i prateći štampani materijal realizovan je pod pokroviteljstvom Grada Požarevca i nalazi se na turističkoj mapi Grada. Izložbu možete posetiti svakog radnog dana od 8.00 do 15.30 časova.
————————————————
TRINAEST GODINA PRED VAMA
ČASOPIS „ZAPISI - GODIŠNJAK
ISTORIJSKOG ARHIVA POŽAREVAC“
Pogledajte Listu autora časopisa
Pogledajte Listu recenzenata časopisa
Časopis „Zapisi – Godišnjak Istorijskog arhiva Požarevac“ izlazi redovno trinaest godina, uspešno promovišući arhivističku teoriju i praksu, kao i postulate društvenih i humanističkih nauka. Izlaženje našeg časopisa vidimo kao deo šireg procesa otvaranja domaće nauke i uspostavljanja kvalitetnije komunikacije i razmene vrednosti i rezultata stručnog i naučnog rada. Časopis je važan činilac u ovom vremenu, ali i u vremenu koje je pred nama. On je, sa jedne strane, usmeren prema prošlosti, da bi arhivski dokumenti bili njen autentični tumač i zaštitinik, a sa druge strane i prema sadašnjosti, gde će svojim sadržajima pomoći menjanju odnosa prema dokumentu, u najširem smislu te reči. Časopis služi kao dijalog sa prošlošću, ali i sa vremenom koje dolazi. Podsećamo da smo tokom prethodnih trinaest godina, oko našeg časopisa okupili 180 autora iz 82 institucije iz 10 evropskih država, i široj domaćoj i međunarodnoj javnosti predstavili 423 članaka iz različitih naučnih oblasti u 13 brojeva, dostupnih kako u štampanom tako i u elektronskom obliku. Preovladavali su radovi iz oblasti istoriografije i arhivistike - tako je u celini Istoriografija ukupno objavljeno 141, a u celini Arhivistika 100 priloga. U tematskoj celini Iz rada arhiva ukupno je objavljeno 56 prilog, u Međunarodna arhivska i kulturna saradnja 37, dok je u celini Prikazi i rasprave publikovano ukupno 63 priloga.
Tokom perioda postojanja i redovnog izlaženja našeg časopisa, podignuta je svest sredine o značaju i ulozi arhiva kao institucija i arhivske građe kao kulturnog dobra, dat je doprinos negovanju nacionalne, regionalne i gradske kulturne tradicije, kao i doprinos većoj prepoznatljivosti identiteta grada, države i regiona. Tako je časopis, svojom solidnom reputacijom u javnosti, postao brend našeg Arhiva, grada, države i regiona. Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Republike Srbije je u 2021. godini, časopisu „Zapisi – Godišnjak Istorijskog arhiva Požarevac“, dodelilo kategoriju M 51 – vrhunski časopis nacionalnog značaja.
Idejni tvorac, pokretač, osnivač i prvi glavni i odgovorni urednik ovog časopisa je dr Jasmina Nikolić.
REDAKCIJA: dr Jasmina Nikolić (Istorijski arhiv Požarevac), prof. dr Ivana Krstić Mistridželović (Kriminalističko-policijski univerzitet Beograd), prof. dr Aleksandar Rastović (Istorijski institut SANU Beograd), prof. dr Radovan Radovanović (Kriminalističko-policijski univerzitet Beograd), prof. dr Zlatko Matić (Pravoslavni bogoslovski fakultet u Beogradu), dr Miroslav Perišić (Državni arhiv Srbije u Beogradu), dr Momčilo Isić (Institut za noviju istoriju Srbije u Beogradu), dr Marijana Mraović (Vojni arhiv Ministarstva odbrane Republike Srbije) i dr Dragana Miloradović, dr Jasmina Živković, Nataša Milošević Dulić (sekretar redakcije), Slobodanka Cvetković iz Istorijskog arhiva Požarevac.
INOSTRANI ČLANOVI REDAKCIJE: prof. dr Peter Pavel Klasinc (Slovenija), doc. dr Vlatka Lemić (Hrvatska), dr Grasia Tato (Italija), dr Dimitar Atanasov (Bugarska), dr Živana Heđbeli (Hrvatska), dr Jasna Požgan (Hrvatska), dr Bojan Stojnić (Republika Srpska/Bosna i Hercegovina), mr Danijela Mrda (Bosna i Hercegovina), mr Dmitar Bogeski (Severna Makedonija) i Svetlana Usprcova (Severna Makedonija).
RECENZENTI: prof. dr Ivana Krstić Mistridželović, prof. dr Aleksandar Rastović, prof. dr Radovan Radovanović, prof. dr Zlatko Matić, prof. dr Peter Pavel Klasinc, dr Marijana Mraović, dr Aleksandar Stojanović, dr Vlatka Lemić, dr Mile Bakić.
UPUTSTVO AUTORIMA I PRAVILA ZA NAVOĐENjE MOŽETE PREUZETI OVDE: ĆIRILICA, LATINICA, ENGLESKI.
Časopis u PDF-u možete preuzeti na stranici izdavačka delatnost.
U pripremi je četrnaesti broj časopisa „Zapisi – Godišnjak Istorijskog arhiva Požarevac“.
—————————————————
TRINAEST GODINA PRED VAMA
OBAVEZNO POSETITE
STALNU SPOMEN-IZLOŽBU
„DVA VEKA VOJSKE U BRANIČEVU“
Stalna spomen-izložba „Dva veka vojske u Braničevu“ predstavlja pregled vojne istorije, popis najznačajnijih dogadjaja iz života i rada vojnih jedinica u ovom delu Srbije tokom dva veka. Tok istorije ilustrovan je faksimilima dokumenata, fotografijama, mapama, crtežima, spiskovima izginulih ratnika i žrtava ratova, kao i zastavama, oružjem, uniformama, manjim brojem originalnih muzejskih eksponata poput ordenja, medalja i dr.predmeta. Izložbom su obuhvaćeni najvažniji datumi, ličnosti, društvene i političke okolnosti od 1804. godine do današnjih dana. Čitav 19. vek i veći deo 20. veka Srbi su potrošili u ratovima širom Balkana, koje je na svojim plećima nosila hrabra srpska vojska.
Pogledajte video prilog sa svečanog otvaranja
Pogledajte prezentaciju Spomen sobe
Pogledajte video prilog sa svečanog predstavljanja monografije
"Dva veka vojske u Braničevu"
Kroz izložbene panoe putujemo kroz vreme u kome se odvija čitav proces smene različito uniformisanih i naoružanih vojnika. Pratimo razvoj moderne srpske vojske koji je tekao od Marićevića jaruge i ustaničke zakletve, Miloševih soldata, školovanja oficirskog kadra u zemlji i stvaranja oficirskog kora, sticanja nezavisnosti i jačanja moderne knjaževske i kraljevske vojske i kasnije njeno utapanje u kraljevsku jugoslovensku vojsku, kao i stvaranje Jugoslovenske Narodne Armije, do današnje Vojske Srbije.
Informacija za posetioce