Svečano otvaranje izložbe - 23. februara 2026. sa početkom u 19.30 časova
Autori mogu slati svoje prijave i radove za ovogodišnji petnaesti broj časopisa na
info@arhivpozarevac.org.rs ili natasamilosevicdulic@
arhivpozarevac.org.rs. Prilozi se mogu slati do 1. juna 2026. godine. Svi radovi će biti recenzirani. Molimo autore članaka da obavezno konsultuju web stranu Istorijskog arhiva Požarevac www.arhivpozarevac.org.rs gde će moći da pronađu smernice za pisanje radova i elektronske verzije prethodnih brojeva časopisa.
Izložba „Filmovi koje smo voleli, 1947-1980“ Istorijskog arhiva Požarevac, nakon gostovanja u Pekingu, biće organizovana i u Kineskom kulturnom centru u Beogradu, tokom februara i marta 2026. godine, kako je dogovoreno, kao simbol saradnje, zajedništva i prijateljstva kineskog i srpskog naroda i pokušaj da se dodatno proširi platforma za kulturnu razmenu dva naroda.
Više o tome pročitajte ovde.
Predstavljanje aktivnosti prikupljanja arhivalija u privatnom vlasništvu realizovali su arhivski poslenici dr Jasmina Živković i Mirjana Stepanović. Nataša Milošević Dulić predstavila je publikaciju „Vodič kroz lične fondove i zbirke Istorijskog arhiva Požarevac“ u izdanju Istorijskog arhiva Požarevac. Pokrovitelj programa je Grad Požarevac.
Pozivamo građane da nam ponude dokumenta koja smatraju vrednim pažnje budućih naraštaja. Materijalni tragovi nastali tokom života imaju emotivni značaj za pojedinca, ali mogu biti od značaja i široj zajednici, državi ili naciji.
Pogledajte nekoliko fotografija.
Pogledajte flajer „Sabiranje arhivalija“
Pogledajte poster izložbe.
Pogledajte Spisak darodavaca arhivalija Arhivu 1948-2025.
Izložbu je otvorila direktorka Istorijskog arhiva Požarevac i glavni i odgovorni urednik izdanja dr Jasmina Nikolić, koja je posebno podvukla značaj kulture sećanja, koja nije samo obaveza institucija, već je temeljni čin odgovornosti prema generacijama koje dolaze i istakla uverenje da će izložba doprineti razumevanju istorijskih procesa i jačanju kulture dijaloga i empatije.
Posetiocima izložbe obratila se i koautorka dr Jasmina Živković, dok je koautorka Slobodanka Cvetković provela goste i učenike požarevačkih srednjih škola kroz izložbenu postavku. Izložba je realizovana pod pokroviteljstvom Grada Požarevca i biće otvorena za posetioce do
24. decembra 2025.
Pogledajte fotografije sa događaja u Požarevcu.
Pogledajte katalog izložbe.
Pogledajte poster izložbe.
DOBRODOŠLI U ISTORIJSKI ARHIV POŽAREVAC

Istorijski arhiv Požarevac, osnovan 24. aprila 1948. godine, je ustanova kulture koja obavlja delatnost zaštite arhivske građe kao kulturne baštine od posebnog društvenog značaja na području Braničevskog okruga (Grad Požarevac i opštine Veliko Gradište, Golubac, Malo Crniće, Žabari, Žagubica, Kučevo i Petrovac na Mlavi). U arhivskim depoima smešteno je i trajno se čuva: 646 arhivskih fondova i zbirki, u količini od oko 5.200 m/1 arhivske građe koja obuhvata vremenski period od 18. do 21. veka, mikrofilmska i digitalna zbirka crkvenih matičnih knjiga, digitalna zbirka zemljišnih knjiga i stare i retke knjige, digitalne kolekcije zavičajne periodike, kao i pojedinih arhivskih fondova i zbirki. Ovde je smeštena i specijalizovana arhivska biblioteka zatvorenog tipa, koja raspolaže bogatim i raznovrsnim knjižnim fondom od oko 10.000 bibliotečkih jedinica. Već 78 godina Arhiv sakuplja ove neme a rečite svedoke vekova i čuva u amanet onih koji se još nisu rodili.
Pogledajte brošuru „Upoznajte Istorijski arhiv Požarevac“
![]()
Istorijski arhiv Požarevac je član
Međunarodnog arhivskog saveta (ICA) sa sedištem u Parizu od 2010. |
Istorijski arhiv Požarevac je član
Međunarodnog centra za arhivska istraživanja sa sedištem |
|
![]() |
![]() |
![]() |
arhivskih fondova i zbirki |
bibliotečkih jedinica |
izdatih publikacija |
![]() |
![]() |
![]() |
premijera izložbi |
organizovanih izložbi |
virtuelnih izložbi |
—————————————————
IZLOŽBA NA OTVORENOM
– U DVORIŠNOM KOMPLEKSU
ISTORIJSKOG ARHIVA POŽAREVAC
Tokom nastajanja izbora za izložbu na otvorenom „Kroz odabranu arhivsku građu“, posvećenu jubileju 75 godina od osnivanja i rada Istorijskog arhiva Požarevac, otvorili smo brojne arhivske fondove i zbirke i izabrali fotografije koje „govore više od 1000 reči“. Pružajući vam uvid u delić bogatstva sačuvanih fotografija u fundusu Istorijskog arhiva Požarevac sačinili smo pogled kroz svojevrsni kaleidoskop - vremeplov kroz događanja u varoši - gradu Požarevcu u periodu od 1880. do 1980. godine - tu su fotografije Tita u Požarevcu i Kostolcu, omladinskih radnih akcija, Grka u Požarevcu, glumačkog barda Milivoja Živanovića u Požarevcu, Požarevačkih ulica i starih kafana, saobraćaja, sporta i muzike, Požarevačkih pijaca i vašara, praznika, izleta i slava....

Autori izložbe i pratećeg štampanog kataloga su dr Dragana Miloradović, Mirjana Stepanović, Nataša Milošević Dulić, Milan Stanković, dr Jasmina Nikolić i Dragana Jovanović. Izložba i prateći štampani materijal realizovan je pod pokroviteljstvom Grada Požarevca i nalazi se na turističkoj mapi Grada. Izložbu možete posetiti svakog radnog dana od 8.00 do 15.30 časova.
————————————————
PETNAEST GODINA PRED VAMA
ČASOPIS „ZAPISI - GODIŠNJAK
ISTORIJSKOG ARHIVA POŽAREVAC“
Pogledajte Listu autora časopisa
Pogledajte Listu recenzenata časopisa
Časopis „Zapisi – Godišnjak Istorijskog arhiva Požarevac“ izlazi redovno četrnaest godina, uspešno promovišući arhivističku teoriju i praksu, kao i postulate društvenih i humanističkih nauka. Izlaženje našeg časopisa vidimo kao deo šireg procesa otvaranja domaće nauke i uspostavljanja kvalitetnije komunikacije i razmene vrednosti i rezultata stručnog i naučnog rada. Časopis je važan činilac u ovom vremenu, ali i u vremenu koje je pred nama. On je, sa jedne strane, usmeren prema prošlosti, da bi arhivski dokumenti bili njen autentični tumač i zaštitinik, a sa druge strane i prema sadašnjosti, gde će svojim sadržajima pomoći menjanju odnosa prema dokumentu, u najširem smislu te reči. Časopis služi kao dijalog sa prošlošću, ali i sa vremenom koje dolazi. Podsećamo da smo tokom prethodnih trinaest godina, oko našeg časopisa okupili 180 autora iz 82 institucije iz 10 evropskih država, i široj domaćoj i međunarodnoj javnosti predstavili 423 članaka iz različitih naučnih oblasti u 13 brojeva, dostupnih kako u štampanom tako i u elektronskom obliku. Preovladavali su radovi iz oblasti istoriografije i arhivistike - tako je u celini Istoriografija ukupno objavljeno 141, a u celini Arhivistika 100 priloga. U tematskoj celini Iz rada arhiva ukupno je objavljeno 56 prilog, u Međunarodna arhivska i kulturna saradnja 37, dok je u celini Prikazi i rasprave publikovano ukupno 63 priloga.
Tokom perioda postojanja i redovnog izlaženja našeg časopisa, podignuta je svest sredine o značaju i ulozi arhiva kao institucija i arhivske građe kao kulturnog dobra, dat je doprinos negovanju nacionalne, regionalne i gradske kulturne tradicije, kao i doprinos većoj prepoznatljivosti identiteta grada, države i regiona. Tako je časopis, svojom solidnom reputacijom u javnosti, postao brend našeg Arhiva, grada, države i regiona. Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Republike Srbije je u 2021. godini, časopisu „Zapisi – Godišnjak Istorijskog arhiva Požarevac“, dodelilo kategoriju M 51 – vrhunski časopis nacionalnog značaja.
Idejni tvorac, pokretač, osnivač i prvi glavni i odgovorni urednik ovog časopisa je dr Jasmina Nikolić.
REDAKCIJA: dr Jasmina Nikolić (Istorijski arhiv Požarevac), prof. dr Ivana Krstić Mistridželović (Kriminalističko-policijski univerzitet Beograd), prof. dr Aleksandar Rastović (Istorijski institut SANU Beograd), prof. dr Radovan Radovanović (Kriminalističko-policijski univerzitet Beograd), prof. dr Zlatko Matić (Pravoslavni bogoslovski fakultet u Beogradu), dr Miroslav Perišić (Državni arhiv Srbije u Beogradu), dr Momčilo Isić (Institut za noviju istoriju Srbije u Beogradu), dr Marijana Mraović (Vojni arhiv Ministarstva odbrane Republike Srbije) i dr Dragana Miloradović, dr Jasmina Živković, Nataša Milošević Dulić (sekretar redakcije), Slobodanka Cvetković iz Istorijskog arhiva Požarevac.
INOSTRANI ČLANOVI REDAKCIJE: prof. dr Peter Pavel Klasinc (Slovenija), doc. dr Vlatka Lemić (Hrvatska), dr Grasia Tato (Italija), dr Dimitar Atanasov (Bugarska), dr Živana Heđbeli (Hrvatska), dr Jasna Požgan (Hrvatska), dr Bojan Stojnić (Republika Srpska/Bosna i Hercegovina), mr Danijela Mrda (Bosna i Hercegovina), mr Dmitar Bogeski (Severna Makedonija) i Svetlana Usprcova (Severna Makedonija).
RECENZENTI: prof. dr Ivana Krstić Mistridželović, prof. dr Radovan Radovanović, prof. dr Zlatko Matić, prof. dr Peter Pavel Klasinc, prof. dr Aleksandar Rastović, doc. dr Milivoje Pajović, doc. dr Vlatka Lemić, dr Marijana Mraović, dr Aleksandar Stojanović, dr Mile Bakić.
UPUTSTVO AUTORIMA I PRAVILA ZA NAVOĐENjE MOŽETE PREUZETI OVDE: ĆIRILICA, LATINICA, ENGLESKI.
Časopis u PDF-u možete preuzeti na stranici izdavačka delatnost.
U pripremi je petnaesti broj časopisa „Zapisi – Godišnjak Istorijskog arhiva Požarevac“.
—————————————————
PETNAEST GODINA PRED VAMA
OBAVEZNO POSETITE
STALNU SPOMEN-IZLOŽBU
„DVA VEKA VOJSKE U BRANIČEVU“
Stalna spomen-izložba „Dva veka vojske u Braničevu“ predstavlja pregled vojne istorije, popis najznačajnijih dogadjaja iz života i rada vojnih jedinica u ovom delu Srbije tokom dva veka. Tok istorije ilustrovan je faksimilima dokumenata, fotografijama, mapama, crtežima, spiskovima izginulih ratnika i žrtava ratova, kao i zastavama, oružjem, uniformama, manjim brojem originalnih muzejskih eksponata poput ordenja, medalja i dr.predmeta. Izložbom su obuhvaćeni najvažniji datumi, ličnosti, društvene i političke okolnosti od 1804. godine do današnjih dana. Čitav 19. vek i veći deo 20. veka Srbi su potrošili u ratovima širom Balkana, koje je na svojim plećima nosila hrabra srpska vojska.
.jpg)
Pogledajte video prilog sa svečanog otvaranja
Pogledajte prezentaciju Spomen sobe
Pogledajte video prilog sa svečanog predstavljanja monografije
"Dva veka vojske u Braničevu"
Kroz izložbene panoe putujemo kroz vreme u kome se odvija čitav proces smene različito uniformisanih i naoružanih vojnika. Pratimo razvoj moderne srpske vojske koji je tekao od Marićevića jaruge i ustaničke zakletve, Miloševih soldata, školovanja oficirskog kadra u zemlji i stvaranja oficirskog kora, sticanja nezavisnosti i jačanja moderne knjaževske i kraljevske vojske i kasnije njeno utapanje u kraljevsku jugoslovensku vojsku, kao i stvaranje Jugoslovenske Narodne Armije, do današnje Vojske Srbije.
Informacija za posetioce